![\"\"](\"https:\/\/igadventures.com\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/1-1-scaled.jpg\")
<\/a><\/p>\nKako ovo nije bilo tipi\u010dno putovanje nego vi\u0161e \u201enovogodi\u0161nja ekspedicija\u201c tribalo se opet okupit. Tako smo nas 4 iz Splita, \u0161ta drugo nego sili u kafi\u0107 i \u010dekali da do\u0111u Talijani iz Hurghade te Anica i Mojca iz Istanbula ili di ve\u0107. Uvik mi je gu\u0161t nalazit se sa ljudima u nasumi\u010dnim mistima, a pogotovo jo\u0161 kad ih \u010deka\u0161 u kafi\u0107u sa pogledom na Nil.<\/p>\n
Ako ne\u0161to triba cijenit na putovanju, to su ljudi koji ne kompliciraju. Kad smo ve\u0107 kod toga, moran priznat da nikad u \u017eivotu nije bilo elegantnijeg dogovora za putovanje nego sa Mojcom:<\/p>\n \u00a0 Kad smo se napokon okupili, oti\u0161li smo napravit \u0111ir feluccom<\/em> po Nilu. Felluce <\/em>su klasi\u010dni egipatski jedrenjaci, karakteristi\u010dni i za cijeli isto\u010dni Mediteran. Imaju latinsko jedro, \u0161ta je isto, ako se ne varan, ka kod na\u0161ih falku\u0161a. Dok smo plovili uzvodno i nizvodno po Nilu, \u201ekapetan\u201c nam se po\u017ealia na izostanak turista. Primarno na izostanak turistkinja, a tek onda novca. Dodu\u0161e s obzirom da ima 3-4 \u017eene, mislin da mu je ipak osnovno vi\u0161e fali novca nego ne\u010deg drugog. Kako god bilo, izostanak turista nigdje nije o\u010ditiji nego u Luxoru. Dok je Kairo ipak glavni grad sa industrijom i raznim gospodarskim granama, ovdje je cijeli grad i regija izrasta baziran na milijunima turista. E al sad, nakon revolucije 2011. te raznih previranja koja smo ukratko opisali u pro\u0161loj kolumni, turisti su prakti\u010dki nestali. Posljedica toga je velik broj ljudi koji su doslovno na rubu gladi pa triba imat i strpljenja za sve one koji te vuku za ruku poku\u0161avaju\u0107i prodat suvenir ili vo\u017enju ko\u010dijom. Nagleda san se napornih prodava\u010da svugdi po svitu, ali nikad jo\u0161 ko\u010dija\u0161a koji su te spremni slijedit 20 min i pilat, ka da \u0107e\u0161 prominit mi\u0161ljenje. Siguran san da neki srame\u017eljivi stariji europski ili ameri\u010dki turisti na kraju popuste vi\u0161e iz neke neugodnosti, ali toliko su naporni da jedino \u0161ta te sprje\u010dava da ih ne po\u0161alje\u0161 u neku stvar je razumijevanje za te\u0161ku situaciju.<\/p>\n Plove\u0107i po Nilu , Ivan i ja smo se sitili kako smo prije \u010detiri miseca bili u Ugandi u Jinji, na izvoru Nila di su nan rekli kako vodi triba oko 3 miseca da stigne do Egipta. Eto, na\u017ealost mi smo zakasnili misec dana. Zvu\u010di nerealno, al ve\u0107 jednostavna ru\u010dno-mobilna kalkulacija je pokazuje da je \u010dinjenica apsolutno istinita.<\/p>\n Ka i obi\u010dno, imali smo sri\u0107e pa nas je u svojoj Djorff <\/em>pala\u010di na obali Nila ugostila starija Engleskinja, profesorica po zanimanju, ali o\u010dito aristokratskog porijekla po motima i nekim detaljima iz pri\u010da. Proputovala je cili svit, udala se za Egip\u0107anina i zavr\u0161ila stacionirana u Luxoru. \u00a0Koliko smo svatili iz pri\u010de, dosta se bavi humanitarnim radom te \u0161kolovanjem dice po Africi. A ovu pala\u010du je sagradila po svom gu\u0161tu, paze\u0107i na najmanji detalj. Nisam ni sam siguran koliko je bilo pametno nas 5-6 ugostit u pala\u010di di je svaki predmet, krevet, slika, stolica antikvitet donesen iz Iraka, Sirije, Egipta ili od di ve\u0107. Zahvaljuju\u0107i njenom gostoprimstvu smo gu\u0161tali ka prasci, ali istodobno i morali bit oprezni da \u0161ta ne razbijemo.<\/p>\n Ako vas iti malo zanima povijest, ovo je pravo misto za napravit dobar \u0111ir razgledavanja. Po\u010dev\u0161i od grobnice kraljice Hat\u0161epsuti koje se mo\u017eda si\u0107ate iz povijesti ka uspje\u0161e kraljice pa do Doline Kraljeva i Doline Kraljica di smo se bez ve\u0107ih problema pro\u0161vercali u dosta grobnica.<\/p>\n Dok za spomenike poput grobnice Hat\u0161epsuti triba uvik imat na umu da su u velikom dijelom rekonstruirani (ka i ostali spomenici po svitu), baza kod Doline kraljeva je u tome da je relativno kasno otkrivena te nije oplja\u010dkana. Iako je ve\u0107ina stvari u Egipatskom muzeju u Kairu ili pokradena po europskim muzejima, i dalje je lipo napravit \u0111ir po grobnicama radi samog lokaliteta.<\/p>\n Najpoznatija stvar u Dolini kraljeva je grobnica Tutankhamona koju je Howard Carter otkria tek po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Nalazi se tu i vi\u0161e od desetak drugih grobnica, sa relativno dobro sa\u010duvanim interijerom \u0161ta se ti\u010de hijeroglifa i zapisa. Opet, triba imat na umu da su hijeroglifi relativno rekonstruirani.<\/p>\n Blizu same doline se nalaze Memnonovi kolosi, meni mo\u017eda i najzanimljivija stvar, zbog same veli\u010dine kojom na vas ostave stvarno jak dojam. Ina\u010de, predstavljaju kralja Amenhotepa III iz Novog kraljevstva koji je dao i zna\u010dajan doprinos izgradnji Luksorskog hrama. Svakako su to op\u0107enito bile godine relativnog blagostanja. Ono \u0161to je zanimljivo, pogotovo \u0161ta daje bolji osje\u0107aj za vremenske raspone, je da su renovaciju Memnonovih kolosa kao starog spomenika radili Rimljani, popraviv\u0161i o\u0161te\u0107ene dijelove sa novim elementima od pje\u0161\u010denjaka.<\/p>\n Tu su i dva najzna\u010dajniji hrama u Egiptu \u2013 Luksorski hram i Karnak. Luksorski hram je sagra\u0111en u nekoliko faza, ali generalno oko 1400. pr.Kr., i za razliku od ostalih hramova, nije direktno posve\u0107en nijednom bo\u017eanstvu, ve\u0107 vi\u0161e faraonskom kultu. Brojni egipatski faraoni su tu okrunjeni, a navodno i Aleksandar Veliki. Iako postoje teorije da nije zapravo do\u0161a do tu nego da je samo \u201epustia pri\u010du\u201c da je tu okrunjen. Ko \u0107e znat to\u010dno.<\/p>\n Hram u Karnaku je jo\u0161 monumentalniji, te je za razliku od Luksorskog posve\u0107en direktno Tebanskoj trijadi \u2013 Amonu (vrhovnom bogu), Mut (Amonovoj \u017eeni) te Montu (Mutinom sinu). Samim kompleksom dominira Amonov hram, a najpoznatiji dio je \u201eHipostilna dvorana\u201c, sagra\u0111ena u 13. stolje\u0107u pr. Kr, te po graditeljskom umije\u0107u i veli\u010dine nadma\u0161uju brojne dosege anti\u010dkih Grka, gotovo tisu\u0107lje\u0107e posli. Stupovi su gotovo nevjerojatno masivni i visoki.<\/p>\n<\/a><\/p>\n\u00a0 \u00a0 <\/a><\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a>
\nHramovi u Karnaku i Luxoru su bili i simboli\u010dno povezani sa ceremonijom \u201eOpet\u201c. Jednom godi\u0161nje bi se kipovi Amona (vrhovnog boga), njegove \u017eene Mut i sina Kosa prevozili iz hrama u Karnaku u hram u Luxoru. Putem su stajali na brojne postaje, a kad bi napokon do\u0161li, odr\u017eavala se ceremonija vjen\u010danja Amona i Mute, za \u0161ta se smatralo da osigurava plodnost faraona.<\/p>\n